ALEKSA ŠANTIĆ - JOVANU GRČIĆU 

     Poštovani gospodine!

     Dragi prijatelju.

     Sve pjesme, koje ste mi po mojoj želji povratili primio sam i velika Vam fala. Ja ću skoro sa zbirkom mojijeh pjesama(1) biti gotov, ali sam izabrao najbolje pjesme a slabe poderao.
     Ovđe Vam prilažem tri pjesme. Jednu "Zaljubljeni anđeo"(2) i prvo sam Vam poslao, pa sam je eto sada preradio; te vas puno molim ako je dobra da je što prije štampate, jer kad sam tamo bio rekli ste mi; da Vam se čini da ste već dali u štampu "Zaljubljeni anđeo"; pa ja držeći da je to tako, kazao sam Svetozaru Ćoroviću(3), da će mi u "Stražilovu"(4) izaći pjesma "Zaljubljeni anđeo", pa sad kad je nebiste štampali, ja bi se blamirao pred njim, što bi mi teško bilo. U isto Vas vrijeme molim, da budete tako dobri, te da mi javite pismom, kako se sada nalazi moj brat Jefto(5) u zdravlju, jer pravo da vam kažem, za nj sam u velikoj sumnji.
     Nadajući se da ćete se što skorim mojoj molbi odazvati, iskreno vas pozdravlja sa vašom cijenjenom porodicom, vaš odani

Mostar 23/3/94.

Aleksa Šantić          




(1) Riječ je o drugoj knjizi Šantićevih stihova.Knjiga je izašla pod naslovom "Pjesme" Alekse R. Šantića. Knjiga II. Mostar. Štamparija Vladimira M. Radovića. 1895. Strana 140 (+4).

(2) Pjesma "Zaljubljeni anđeo" objavljena je u "Stražilovu" 1894, 16, 241.

(3) SVETOZAR ĆOROVIĆ (1875-1919) književnik. U Mostaru završio osnovnu i trgovačku školu. Književnim radom počeo se baviti rano, sarađujući u časopisima "Golub", "Neven", i "Spomenak". Uređivao je kalendar "Neretljanin" (1894, 1895), a 1896. zajedno sa A. Šantićem pokrenuo književni list "Zoru". 1907. ušao u redakciju političkog lista "Narod". Za vrijeme aneksione krize (1908) izbjegao u Italiju, a po povratku biran za narodnog poslanika u Bosanski sabor. Za vrijeme prvog svjetskog rata zatvaran, zatim interniran u Bihać i u Đer u Mađarskoj. U zatvorima je dobio tuberkulozu i vratio se veoma bolestan, u Mostar 1917. Nedugo poslije oslobođenja je umro. Njegovo književno djelo je obimno: pisao je pjesme, pripovjetke, crtice, drame, romane. Najpoznatija izdanja su:; "Poletarke", 1894; "Iz Hercegovine", 1896; "Iz moje domovine", 1898; "Iz Mostara", 1898; "Crtice" 1901; "Zapisi iz kasabe", 1901; četiri knjige "U časovima odmora" (1903, 1904, 1906, 1910); "Ženidba Pere Karantana", 1905; "Majčina Sultanija", 1906; "Stojan Mutikaša", 1907; "Zulumćar", 1913; "Beleške jednog taoca", 1919; "Među svojima" i dr.

(4) "Stražilovo", list za zabavu, pouku i književnost. Izlazio je od 1885. do 1894. godine u Novom Sadu. Uređivali su ga Jovan Grčić i Milan Savić. "Stražilovo" je bilo jedan od najčitanijih i najpopularnijih vojvođanskih časopisa.

(5) JEFTAN ŠANTIĆ (1875-1896), pjesnik, mlađi brat Alekse Šantića. Gimnaziju je učio u Novom Sadu, gdje je 1892. godine, kao učenik šestog razreda, zapažen prilikom školske svetosavske svečanosti svojom prigodnom pjesmom "Novoj gimnazijskoj zastavi" (o sv. Savi, 1893. na osvećenju joj). Pjesma je čitana na svečanosti i štampana u "Izveštaju o srpskoj velikoj gimnaziji" u Novom Sadu za škol. godinu 1892/1893, str. 63, kao najbolji rad koji je napisan za tu priliku. Prve stihove Jeftan je objavio krajem 1893. u "Bosanskoj vili", a zatim, u toku posljednje dvije godine života, javlja se i u "Brankovom kolu", "Delu" "Braniku" i "Zori". Veći dio njegovih stihova objavljen je poslije njegove smrti u "Zori", "Bosanskoj vili" i nekim drugim časopisima.




ALEKSA ŠANTIĆ - CJELOKUPNA DJELA
www.aleksasantic.com

Copyright © 2001-2005 Denis Böhm