ALEKSA ŠANTIĆ - MILANU ŠEVIĆU(1) 

     Dragi Milane,

     Ja nisam za djecu ni jedne knjige izdao a radio sam mnogo na dječjim listovima i to u "Golubu"(2), "Nevenu"(3), "Spomenku"(4) i još nekim listovima, što su u Srbiji izlazili, a čijih se imena ne sjećam više. - Tražio sam da ti pošaljem koji broj "Malog Svijeta"(5) ali niđe ni u koga nema. Jedino još mogli bi se obratiti u Sarajevo na Špiru Bocarića(6) slikara koji je taj list uređivao, možda bi on imao koji broj. Svetozar(7) osim "Bakinih priča"(8) izdao je knjigu dječijih pjesama "Poletarke"(9) i on će ti tu knjigu poslati. - Ja sam imao 3 pisma pok. Zmaja(10), pa ih po nesreći, sva tri izgubio i niđe nijednog da nađem. - Molim te puno poredi te moje prepjeve, pa mi ih odmah pošalji, jer štampar čeka te gubi vrijeme. Mnogo te pozdravlja tvoj

(30. XII 1902)

A. Šantić          




(1) MILAN ŠEVIĆ dr. (1866-1933) pedagog i pedagoški pisac, profesor Beogradskog univerziteta. Uređivao i izdavao "Pedagoške klasike" i "Pedagogijsku knjižnicu". Napisao veći broj pedagoških i književnih radova: "Jedinstvena škola", "Nova i stara škola", "Iz Brankova i Daničićeva kruga" i dr.

(2) "Golub", list za srpsku mladež. Izlazio u Somboru od 1879-1914. Prvi i dugogodišnji urednik bio mu je Jovan Blagojević, učitelj, a glavni saradnik Petar Despotović. Bio je jedan od prvih i najboljih dječijih listova, u kome su otpočeli književni rad mnogobrojni i značajni srpski književnici (Dučić, Šantić i dr.).

(3) "Neven", dječiji list. Prvi vlasnik i dugogodišnji urednik bio je Zmaj Jovan Jovanović, te je "Neven" nazivan i Čika-Jovin list. Izlazio je u Novom Sadu i Zagrebu 1880-1891, 1899-1901. Izlazio je i poslije Zmajeve smrti do 1911. Bio je najbolji i najpoznatiji list za djecu i školsku omladinu.

(4) "Spomanak", list za zabavu i pouku srpskoj deci, izlazio od 1893. do 1914. godine u Pančevu, mjesečno. Uređivao ga je Ivan Martinović, a sarađivali su u njemu i Aleksa Šantić, Jovan Dučić, Svetozar Ćorović, Vasa Krstić - Ljubisav i dr.

(5) "Mali ilustrovani svet", izlazio u Sarajevu 1903. godine (br. 1, 31, I-3.III). Vlasnik i odgovorni urednik Sava Savić. Urednik Špiro Bocarić, akademski slikar.

(6) ŠPIRO BOCARIĆ, slikar (1878-1941). Nižu i srednju umjetničku školu završio u Veneciji. Živio u Sarajevu i Banjoj Luci. Radio je najviše portrete i scene iz bosanskog života. Pisao je članke i recenzije u "Otadžbini", "Bosansko-hercegovačkom glasniku", "Srpskoj riječi", "Musavatu", "Bosanskoj vili", "Brankovu kolu" "Danu" i "Preporodu".

(7) SVETOZAR ĆOROVIĆ (1875-1919) književnik. U Mostaru završio osnovnu i trgovačku školu. Književnim radom počeo se baviti rano, sarađujući u časopisima "Golub", "Neven", i "Spomenak". Uređivao je kalendar "Neretljanin" (1894, 1895), a 1896. zajedno sa A. Šantićem pokrenuo književni list "Zoru". 1907. ušao u redakciju političkog lista "Narod". Za vrijeme aneksione krize (1908) izbjegao u Italiju, a po povratku biran za narodnog poslanika u Bosanski sabor. Za vrijeme prvog svjetskog rata zatvaran, zatim interniran u Bihać i u Đer u Mađarskoj. U zatvorima je dobio tuberkulozu i vratio se veoma bolestan, u Mostar 1917. Nedugo poslije oslobođenja je umro. Njegovo književno djelo je obimno: pisao je pjesme, pripovjetke, crtice, drame, romane. Najpoznatija izdanja su:; "Poletarke", 1894; "Iz Hercegovine", 1896; "Iz moje domovine", 1898; "Iz Mostara", 1898; "Crtice" 1901; "Zapisi iz kasabe", 1901; četiri knjige "U časovima odmora" (1903, 1904, 1906, 1910); "Ženidba Pere Karantana", 1905; "Majčina Sultanija", 1906; "Stojan Mutikaša", 1907; "Zulumćar", 1913; "Beleške jednog taoca", 1919; "Među svojima" i dr.

(8) "Bakine priče". Za srpsku mladež napisao Svetozar Ćorović. Knjiga I Pančevo. Štamparija braće Jovanović. Izdanje uredništva "Spomenka". 1898.

(9) "Poletarke". Pjesme za srpsku djecu od Svetozara Ćorovića. Predgovor (Mili moji Srpčići i Srpkinje) od Svetozara Ćorovića. Mostar. Izdanje prve srpske knjižare Vladimira M. Radovića. 1894.

(10) JOVAN JOVANOVIć ZMAJ (1833-1904) pjesnik, urednik književnih i satiričnih listova, liječnik. Kao književnik bio je "pesnički izraz duhovnog i dušvenog života srpskog naroda od 1850-1900.". Napisao je čitave tomove rodoljubive, političke i satirične poezije. Kao lirik dao je "Đuliće i Đuliće uveoke". Osnovao je dječju poeziju kod nas. Pokrenuo je i uređivao književni list "Javor", satirične listove "Zmaj", Žiža", "Starmali" i dječiji list "Neven". Za života su mu izdate pjesme u knjizi "Pevanija". Prevodio je i u prozi (pjesnička legenda "Vidosava Branković"), a ogledao se i u drami ("Šaran").






ALEKSA ŠANTIĆ - CJELOKUPNA DJELA
www.aleksasantic.com

Copyright © 2001-2005 Denis Böhm