ALEKSA ŠANTIĆ - ANTUNU FABRISU(1)
"ZORA" LIST ZA ZABAVU, POUKU I KNJIŽEVNOST
MOSTAR 

     Dragi prijatelju,

     Moj poznanik Steva Jakšić(2) iz Berlina piše mi da će 10. ili 11. o. mj. (po novom) doći u Mostar g. August Štajn, glavni urednik "Frankfurter Zeitungä" za Berlin. On će se baviti ovdje možda i dan pa će za Dubrovnik(3). Kako je u interesu naše stvari, mi ćemo ga ovdje lijepo i srpski dočekati i ugostiti, pa misleći da bi dobro bilo da i Vi tamo isto učinite, obraćam se na Vas a ako je tu g. Paja Popović(4) i njemu saopštite. -
Kako je sa vašom "žućenicom"(5)? Ja sam još jednako nervozan i nezadovoljan. Primite prijateljski pozdrav od
Vašeg odanog

Mostar 27/8 i 9/9 - 901.

Alekse Šantića           






(1) ANTUN FABRIS (1864-1904) političar i novinar. Školovao se u Dubrovniku i Beču. Kao nastavnik službovao je u Splitu i Zadru. 1895. postao je urednik lista "Dubrovnik". 1902. pokrenuo je književni list "Srđ". Zbog pjesme "Bokeška noć", koju je napisao Uroš Trojanović i posvetio Bokeškoj omladini ("Srđ", br. 19, pd 16. X 1902) Fabris je uhapšen 5. XI 1902. i ostao je u zatvoru do 23. XII iste godine. Boravak u zatvoru upropastio mu je i inače slabo zdravlje. Pored navedenih listova Fabris je uređivao i kalendar "Dubrovnik" (1897-1903).

(2) SVETOLIK JAKŠIć (1868-1928) publicista. Studirao prava u Beogradu, a istovremeno se bavio novinarstvom i književnošću. Više godina bio stalni saradnik "Videla", u kojem je objavio niz priloga pod pseudonimom Harry. Služio u konzularnodiplomatskoj službi. 1902. pokrenuo dnevnik "Štampu", u kome je okupio veliki broj saradnika.

(3) List "Dubrovnik" od 29. IX 1901, br. 39. donio je sitnim slovima samo ovu vijest: "U petak (27. IX) na povratku iz Crne Gore prispjeli su g. Karlo Genthe, urenik berlinskog "Lokalanzeiger'a" i g. Stein, urednik Frankfurter Zeitung'a".

(4) PAVLE POPOVIĆ (1868-1939), istoričar književnosti. Poslije završene Velike škole u Beogradu, svoje studije dopunio u toku dvogodišnjeg boravka u Ženevi i Parizu. 1904. izabran za vanrednog profesora istorije srp. književnosti na Velikoj školi, a 1905. za profesora istog predmeta na novosadskom Univerzitetu u Beogradu.Njegova glavna djela su: O "Gorskom vijencu", 1900; "Pregled srpske književnosti", 1901; "Pripovetka o devojci bez ruku", 1905; "Milovan Vidaković", 1934; "Iz književnosti" I (1906), II (1919), III (1926), IV (1938). U vrijeme kada je Šantić pisao Fabrisu, Pavle Popović je u Dubrovniku proučavao dokumenta koja se odnose na istoriju dubrovačke književnosti.

(5) Šantić misli na bolest žuticu, koja je u Dubrovniku poznata pod imenom "žutaga".




ALEKSA ŠANTIĆ - CJELOKUPNA DJELA
www.aleksasantic.com

Copyright © 2001-2005 Denis Böhm