ALEKSA ŠANTIĆ - MILANU SAVIĆU 

     Poštovani gospodine,

     Naše Uredništvo odlučilo je da prilikom Zmajeve(1) proslave(2) čitav svoj junski broj posveti njegovom dragom imenu.
"Zora" otvara za taj svoj broj naročitu rubriku "U Zmajevu spomenicu", gdje bi ušli i najmanji "zapisci" sviju današnjih živih srpskih književnika. Ovi zapisi ne vežu pojedinca ni za kakav sadržaj, oblik i opsežnost ikakvog književnog rada. Sve je dobro došlo. Dvije riječi dovoljne su da pokažu onu ljubav, koju svi dugujemo prema velikom jubilaru.
Onoliko mastila, koliko se utroši u razne "Spomenice" pojedinih gospođica, neće htjeti srpski književnici uštedeti ga - Zmaju Jovanu Jovanoviću.
Uredništvo ne traži ni od koga kakvog većeg književnog rada, zato i jeste tvrdo uvjereno da se niko ovoj molbi oglušiti neće.
Nadajući se, da ćete i Vi htjeti rado dati znaka svojeg učešća u ovoj velikoj svečanosti, očekujemo vaš dragi odgovor.(Rok je 15. Maj po st. kalendaru).
Pozdrav i hvala unaprijed.

Mostar 1899.

Uredništvo ZORE          
Aleksa Šantić           






(1) JOVAN JOVANOVIĆ ZMAJ (1833-1904) pjesnik, urednik književnih i satiričnih listova, liječnik. Kao književnik bio je "pesnički izraz duhovnog i dušvenog života srpskog naroda od 1850-1900.". Napisao je čitave tomove rodoljubive, političke i satirične poezije. Kao lirik dao je "Đuliće i Đuliće uveoke". Osnovao je dječju poeziju kod nas. Pokrenuo je i uređivao književni list "Javor", satirične listove "Zmaj", Žiža", "Starmali" i dječiji list "Neven". Za života su mu izdate pjesme u knjizi "Pevanija". Prevodio je i u prozi (pjesnička legenda "Vidosava Branković"), a ogledao se i u drami ("Šaran").

(2) Glavna proslava 50-godišnjice Zmajeva književnog rada otpočela je u Zagrebu 13. juna 1899. godine. Tom prilikom u Zagreb su otputovali i Aleksa Šantić, Svetozar Ćorović i Atanasije Šola da predaju slavljeniku u svilu povezano izdanje posebnog broja "Zore" (od 1. juna 1899) posvećenog Zmajevu životu i radu. "Zmajeva sveska" sadrži: stihove Stevana Beševića-Petrova ("Zmajevka"), Alekse Šantića ("Poklič Zmaju"), Avde Karabegovića-Hasanbegova ("Pjesnik") i Ljubomira Lotića ("O pedesetogodišnjici književnog rada - Zmaj-Jovana Jovanovića"); prozne tekstove Mite Kalića ("Uspomena Zmaj-Jovana Jovanovića"), Mite Neškovića ("Babinje"), Ilije Ognjanovića-Abukazema ("Pokraćen Zmaj") i Stevana Žakule ("Zmaj Jovan Jovanović"), te "Zapise srpskih književnika" (pod naslovom "U Zmajevu spomenicu"). U rubrici "Pisma" Nikola S. Petrović piše o prevodima Zmajevih djela na francuski. Tu je i niz bilješki i kratka biografija izdanja Zmajevih knjiga.




ALEKSA ŠANTIĆ - CJELOKUPNA DJELA
www.aleksasantic.com

Copyright © 2001-2005 Denis Böhm