ALEKSA ŠANTIĆ - MILORADU PAVLOVIĆU 

     Dragi Mile!

     Evo ti odma odgovora. Primio sam, jutros, po pošti sve radove, koje si u dopisnici naznačio. No, dragi Mile, u njima sam našao stvari koje nisu podesne za "Zoru"(1) jer nisu - dobre. Jamačno da si ih pročitao, ne bih mi ih poslao. Tako pjesme "Jedinče" od Bakića(2), "Koliko sam puta" od Kečkića(3), "Ja ne tražim" od Sokoljanina(4), i "Na uranku", nisu obrađene da bi se mogle uvrstiti. Zbog toga ja ti ih evo povraćam, pa, ti dragi Mile, pročitaj ih i uvjeren sam, da ćeš biti moga mišljenja. Ostale priloge uvrštavaću poredu i što mog'o prije. Pjesma R. Odavića(5) ući će u naredni broj "Zore" i to na prvom uvodnom mjestu, ako je cenzura propusti. Ja ti bratski zahvaljujem na zauzimanju. No molim te dragi Mile, poradi pa nam pošalji valjanije i odabranije stvari, jer pravo ti kažem volio bih sa "Zorom" i prestati, nego turati u nju "koješta". Reci Odaviću da ga puno pozdravljam, da mi još pošalje svojijeh lijepijeh pjesama. Tako te isto molim, piši mi, đe je Milorad Mitrović(6). Pisasmo mu toliko puta, pa nikad odgovora. Gledaj pa nam izradi kod St. Sremca(7) ili Matavulja(8) jednu priču; s tijem bi nas jako obavezao.
Kad ćeš poslati referat o knjigama Jel. Mihajlovića(9). Rado bih da bude u narednom broju "Zore".
Molim te odma mi za ovo odgovori i budi zdravo i veselo tvome odanom prijatelju

U Mostaru 4. Apr. 1898.

Aleksi Šantiću          




(1) "Zora", list za zabavu, pouku i književnost. List je pokrenut u Mostaru 15. aprila 1896. i izlazio, dva puta mjesečno, do kraja decembra 1901. Prva dva godišta uređivali su Aleksa Šantić i Svetozar Ćorović, treće Aleksa Šantić i Jovan Dučić. 1899. godinu uredio je sam Dučić, a 1900. i 1901. Atanasije Šola.

(2) VOJISLAV BAKIĆ Dr. (1847-1929) pedagog. Studirao pedagogiju i filozofiju u Lajpcigu i Hajdelbergu, gdje je odbranio i doktorat. Službovao je u Srbiji, u Kragujevcu, kao profesor i upravitelj učiteljske škole. Od 1892. do 1905. predaje pedagogiju na Velikoj školi u Beogradu. Objavio je znatan broj radova o školi, vaspitanju i raznim drugim prosvjetnim i kulturnim pitanjima. Pisao je stihove.

(3) BLAGOJE KEČKIĆ NED, pjesnik. Javio se u "Golubu" 1895. pod pseudonimom Bl. Nedeljković. Sarađivao u "Golubu", "Spomenku", "Bosanskoj vili", "Luči", "Ženskom svetu", "Pravdi", "Maloj Srbadiji" i dr.

(4) DIMITRIJE GLIGORIĆ SOKOLJANIN, (1869-1913), učitelj i književnik. Prve stihove objavio u "Bosanskoj vili" 1892. Kasnije postao saradnik "Dela", "Zvezde", "Nove iskre", "Carigradskog glasnika", "Brankova kola", te dječjih novina "Zorice" i "Spomenka". Za života izdao dvije zbirke pjesama, 1901. i 1906. godine.

(5) RISTO ODAVIĆ (1870-1932), književnik. Istorijsko-filološki odsjek Velike škole završio u Beogradu, postdiplomske studije u Lajpcigu. Bio je profesor gimnazije, dramaturg, načelnik Umetničkog odelenja Ministarstva prosvete, upravnik Državne arhive u Beogradu. Vlasnik i urednik "Nove iskre" (1899-1907, 1911) i urednik "Dela" (1910-1911). Pisao je pjesme, dramske slike sa patriotskim temama ("Duh naših dedova", "Hej slaveni", "Pod krstom", "Posle oslobođenja"). Prepjevao je "Evgenija Onjegina" od Puškina, "Utopljena zvona" od G. Hauptmana, pripremio antologiju "Zvuci ruske lire" (1914). Preveo "Fausta" (1931).
Pjesma Riste Odavića nije objavljena u narednom broju "Zore" (tj. od 30. aprila 1898) kako je to Šantić obećao


(6) MILORAD MITROVIĆ, pjesnik (1866-1907), izraziti liričar. Pisao lirske prigodne pjesme, romanse, balade, političko-satirične pjesme i dr. Najznačajnija su mu djela: zbirka romansi i balada "Knjiga o ljubavi", zbirka satirično-političkih stihova "Prirodne pesme", fragmenti tragedije "Despot Lazar Branković" i dr. Neke njegove pjesme su komponovane kao "Bila jednom ruža jedna".

(7) STEVAN SREMAC (1855-1906), književnik, jedan od najistaknutijih srpskih realista. Profesor istorije tradicionalističke orijentacije i politički konzervativac, ova svoja shvatanja izražavao je jedino u poetizovanim pripovjetkama iz prošlosti, koje je objavio pod naslovom "Iz knjiga starostavnih" i u političkoj satiri "Limunacija na selu". U ostalim djelima on je realist koji život posmatra s izvjesnim superiornim humorom. Naročito je dobro poznavao i volio Niš, u kome je jedno vrijeme radio kao profesor. Nišu su posvećena djela "Ivkova slava" i "Zona Zamfirova". Najpoznatija njegova djela su "Pop Ćira i pop Spira" i "Vukadin".

(8) SIMO MATAVULJ (1852-1908) književnik. Bio je učitelj u dalmatinskim selima, a zatim nastavnik gimnazije na Cetinju, gdje se sprijateljio sa Lazarom Kostićem. Znao je italijanski, francuski i ruski. Počeo je da piše relativno kasno, ali se već u početku javio kao zreo i formiran pisac. Napisao je veliki broj pripovjedaka iz crnogorskog života i romane "Uskok" i "Bakonja fra Brne". Najvažnije zbirke pripovjedaka su mu "Iz primorskog života", "S mora i planine", "Beogradske priče". Pisao je i drame, a dosta je i prevodio, naročito sa francuskog (Monpasana, Zolu, Molijera i dr.).

(9) JELENKO MIHAJLOVIĆ (1869-1956), profesor Univerziteta, rektor Više pedagoške škole u Beogradu, osnivač i upravnik Seizmološkog zavoda u Beogradu. Objavio veliki broj originalnih naučnih radova iz seizmologije, astronomije i meteorologije. "Zora" je u više navrata donijela kratke bilješke o njegovim naučnim radovima.




ALEKSA ŠANTIĆ - CJELOKUPNA DJELA
www.aleksasantic.com

Copyright © 2001-2005 Denis Böhm