ALEKSA ŠANTIĆ - JOVANU GRČIĆU
UREDNIŠTVO "ZORE" 

     Dragi Gospodine Jovo,

     Vaše milo pismo primio sam prije tri-četiri dana, no ne mogoh Vas odma o stvari izvjestiti, jer imađah prilično posla. - Jučer pregledao sam rukopise pok. Dubeka(1) no ni traga od onoga, za koje me Vi pitate(2). A ja se ne sjećam, da mi je pok. Dubek zborio išta o tome, kako bih moga po naslovu taj potpuri naći, te mi je vrlo žao, da Vam ne mogu tu želju ispuniti... - U mene se život jednako i monotono kreće. Od kako sam Jeftana izgubio(3) izgubio sam svu radost svoju i ničim da je nadoknadim... A šta je s Vama moj dragi Gospodine? Zašto mi ni jednog retka ne poslaste za "Zoru"(4) , šta Vam je skrivila? Ja Vas molim, kao svoga iskrenog i dragog prijatelja, da budete tako dobri, te da mi koji Vaš prilog pošaljete na "Zoru". - Čitaste li kritiku na mene u "Bosanskoj vili"(5), od M.Živkovića(6). I ako je dosta pohvalna i upravo lijepa, nije istinita, niti se s njome slažem. Ja nisam nikakav "virtuoz" kao što on veli. A što kaže da u svojim pjesmama nemam osjećaja, to neka presudi srpska čitalačka publika.
Pri tom budite zdravo i veselo i primite iskreni pozdrav od Vašeg uvjek odanog

U Mostaru 20/3-1897.

Alekse Šantića          




(1) HUGO DUBEK, kompozitor, višegodišnji kapelnik novosadskog Narodnog pozorišta, horovođa mostarskih "Gusala". Živeći dugo godina među srpskim narodom, komponovao je oko stotinu muzičkih djela, među kojima su i operete "Jabuka" (od V. Miljkovića), "Zadužbina" (od M. Šapčanina) i "Krajiškinja" (od P. Krstonošića), te muziku za mnoge pozorišne komade i veliki broj narodnih pjesama.

(2) O rukopisima Huge Dubeka Grčić je zabilježio sljedeće: "Dubek mi je pred svoju smrt - umro je godine 1897. - govorio, kako je u Mostaru ostavio jedan svoj lep potpuri srpskih pesama, koje bih ja mogao izneti na svetosavskoj gimnazijskoj besedi, kao što sam već izneo bio: 1893. njegovu parafrazu pesme "Vesela je Srbadija..." (sa đačkim orkestrom) i finale prvog i petog čina "Zadužbine" (s mešovitim likom uz orkestar) a 1894. uvertiru i kolo iz "Jabuke" s orkestrom". (jovan Grčić, "Portreti s pismima", Zagreb 1925, III, 214).

(3) Jeftan Šantić umro je 28. juna 1896. godine u Mostaru.

(4) "Zora", list za zabavu, pouku i književnost. List je pokrenut u Mostaru 15. aprila 1896. i izlazio, dva puta mjesečno, do kraja decembra 1901. Prva dva godišta uređivali su Aleksa Šantić i Svetozar Ćorović, treće Aleksa Šantić i Jovan Dučić. 1899. godinu uredio je sam Dučić, a 1900. i 1901. Atanasije Šola.

(5) "Bosanska vila", list za zabavu, pouku i književnost. Pokrenut u Sarajevu 1885. godine kao organ Učiteljskog udruženja. Pokretači su bili Nikola Šumonja, Božidar Nikašinović, Stevo Kaluđerić i Nikola Kašiković. Prvi urednici Božidar Nikašinović i Nikola Šumonja. Od aprila 1887. urednik i izdavač je Nikola Kašiković. 1910. godine, pored Kašikovića, u uredništvu lista je i Vladimir Ćorović; 1911. i 1912. pored Kašikovića je Petar Kočić, a 1913. i 1914. "Bosansku vilu" opet uređuju Kašiković i Ćorović. List je prestao izlaziti 15. juna 1914. Objavio je veliki broj narodnih umotvorina, naročito u prvom periodu svog izlaženja.U daljem svom razvoju, časopis je evoluirao od porodičnog lista do uglednog književnog glasila, u kome su sarađivali značajni srpski i hrvatski književnici.

(6) Tekst Miloša Živkovića pod naslovom "Aleksa Šantić, kritička studija", objavljen je u "Bosanskoj vili" 12/1897, 3, 45-46; 60-61; 5, 76-78; 6, 92-93; 14-15, 233-234.




ALEKSA ŠANTIĆ - CJELOKUPNA DJELA
www.aleksasantic.com

Copyright © 2001-2005 Denis Böhm