ALEKSA ŠANTIĆ - MILANU SAVIĆU 

     Dragi gospodine,

     Oprostite mi što Vam do sada na cijenjeno pismo ne odgovorih. U posljednje vrijeme bio sam sasvim okupiran oko pjevačkog društva(1) i Sv. savske besjede(2), te nikako ne mogoh ugrabiti vremena da se odazovem dužnosti. Što se tiče "Ofelije"(3) potpuno usvajam i odobravam Vašu primjedbu, te je i povlačim; možda ću je kasnije popraviti i štampati u "Zori"(4), koju će uređivati Ćorović(5) i ja. I ovom prilikom okušaću sreću, te Vam evo prilažem jedan mali niz pjesama "Spomenici"(6), s tom molbom da ih pročitate i da mi svoj sud o njima pišete. Iz srca bih se radovao kad bih Vas sa njima mogao zadovoljiti. Ja sam ove pjesme napisao jesenas, te evo sad nađoh vremena da ih prepišem. I opet Vas molim, da mi što skorim odgovorite i dostavite rezultat. Pri tom primite prijateljski pozdrav sa odličnim poštovanjem.

U Mostaru 18. Jan. 1896.

Aleksa Šantić          




(1) Srpsko pjevačko društvo "Gusle" osnovano je zvanično pod nazivom "pravoslavno pjevačko društvo". Prva skupina Društva održana je 18. XII 1888. pod predsjedništvom Jove Šole. "Gusle" su imale pozorišnu sekciju, koja je izvodila drame naših i stranih pisaca."Gusle" su učestvovale u svim tadašnjim kulturnim i nacionalnim manifestacijama. Osnovale su i svoju čitaonicu (1891) u kojoj su se mogli naći svi poznatiji srpski i hrvatski listovi i časopisi. Od 1891. "Gusle" organizuju svoja poznata "sijela", na čim su programima bila poučna i literarna predavanja, muzičke tačke i recitacije, a obično su se završavale igrankom. 1892. osnovan je mješoviti hor. Tek 1902. Društvo dobija dozvolu da se može zvati: Srpsko pjevačko društvo "Gusle". U radu "Gusala" učestvovali su svi predstavnici mostarskog književnog i kulturnog života, a među njima i Aleksa Šantić, Jovan Dučić, Svetozar Ćorović, Atanasije Šola.

(2) Glavni inicijator i organizator svetosavskih besjeda u Mostaru bile su "Gusle"."Te svetosavske besede - kaže R. Dimitrijević - koje su imale obeležje nacionalne revije i demonstracije nacionalnih i kulturnih snaga Mostara i Hercegovine, stvorile su i podloge za sva kasnija nacionalno-kulturna zidanja". Prva besjeda održana je u 1887. kada je izveden Subotićev komad "Krst i kruna"; priredba se pretvorila u pravo nacionalno slavlje i odjeknula je širom Hercegovine. Od tada, ova manifestacija postaje tradicija i održava se redovno svake godine. Na programu su se nalazile recitacije, muzičke kompozicije i dramske izvedbe.

(3) "Ofelija nije objavljena ni u "Zori".

(4) "Zora", list za zabavu, pouku i književnost. List je pokrenut u Mostaru 15. aprila 1896. i izlazio, dva puta mjesečno, do kraja decembra 1901. Prva dva godišta uređivali su Aleksa Šantić i Svetozar Ćorović, treće Aleksa Šantić i Jovan Dučić. 1899. godinu uredio je sam Dučić, a 1900. i 1901. Atanasije Šola.

(5) SVETOZAR ĆOROVIĆ (1875-1919) književnik. U Mostaru završio osnovnu i trgovačku školu. Književnim radom počeo se baviti rano, sarađujući u časopisima "Golub", "Neven", i "Spomenak". Uređivao je kalendar "Neretljanin" (1894, 1895), a 1896. zajedno sa A. Šantićem pokrenuo književni list "Zoru". 1907. ušao u redakciju političkog lista "Narod". Za vrijeme aneksione krize (1908) izbjegao u Italiju, a po povratku biran za narodnog poslanika u Bosanski sabor. Za vrijeme prvog svjetskog rata zatvaran, zatim interniran u Bihać i u Đer u Mađarskoj. U zatvorima je dobio tuberkulozu i vratio se veoma bolestan, u Mostar 1917. Nedugo poslije oslobođenja je umro. Njegovo književno djelo je obimno: pisao je pjesme, pripovjetke, crtice, drame, romane. Najpoznatija izdanja su:; "Poletarke", 1894; "Iz Hercegovine", 1896; "Iz moje domovine", 1898; "Iz Mostara", 1898; "Crtice" 1901; "Zapisi iz kasabe", 1901; četiri knjige "U časovima odmora" (1903, 1904, 1906, 1910); "Ženidba Pere Karantana", 1905; "Majčina Sultanija", 1906; "Stojan Mutikaša", 1907; "Zulumćar", 1913; "Beleške jednog taoca", 1919; "Među svojima" i dr.

(6) "Spomenici", ciklus od 12 pjesama, objavljeni su u "Letopisu Matice srpske" 1896, CLXXXVIII (4), 135-140.




ALEKSA ŠANTIĆ - CJELOKUPNA DJELA
www.aleksasantic.com

Copyright © 2001-2005 Denis Böhm