Stari dio grada
Klikni na sliku
ALEKSINA
PISMA
01
      
www.aleksasantic.com

PRINT   1. MILANU SAVIĆU   (21. Jan. 1892.)
PRINT   2. MILANU SAVIĆU   (1892.)
PRINT   3. MILANU SAVIĆU   (3/15/II/92.)
PRINT   4. MILANU SAVIĆU   (22. Okt. 1892.)
PRINT   5. JOVANU GRČIĆU   (1894.)
PRINT   6. JOVANU MEDURIĆU   (14. 2. 1894.)
PRINT   7. JOVANU MEDURIĆU   (30. Juna. 1894.)
PRINT   8. JOVANU GRČIĆU   (23/3/94)
PRINT   9. JOVANU GRČIĆU   (6/7/94)
PRINT 10. JOVANU GRČIĆU   (9/VII/94)
PRINT 11. MILANU SAVIĆU   (11. Dec. 1895.)
PRINT 12. MILANU SAVIĆU   (18. Jan. 1896.)


1.

ALEKSA ŠANTIĆ - MILANU SAVIĆU(1)


     Poštovani gospodine!

     Primio sam vaše drago pismo, i vidim da je u "svezi" poslata vam pjesma "Kosovsko cvijeće"(2) sa onom poslatom pod istijem naslovu G. uredniku. To je istina. Ja sam već davno g. Ognjanoviću(3) poslao ovu pjesmu, što je sada izašla u 3 broju "Javora"(4), pa misleći, da je urednik nije primio, ili je nije za valjanu našao, napisah iznova tu pjesmu i Vama je poslah.

     Vrlo se radujem, što na Vas mogu moje pjesme slati, jer znam, koja bude dobra, da neće čekati po 2 mjeseca dok se štampa, kao što je do sad činio g. urednik, što mnogo meni čini da gubim volju. Daklen dragi Gospodine učinite mi tu ljubav: kod urednika G. Ognjanovića naćićete, nekoliko mojijeh pjesama, molim vas pregledajte ih, pa ako je koja od njih dobra da je štampate, i za ovo molim vas odgovorite mi ako je moguće pismom, a ako to ne možete onda u "Javor" pod ovim znakom XX. - Ovđe Vam prilažem još jednu pjesmu(5), te ako je dobra, molim da je uvrstite. Zahvaljujući Vam unaprijed na učinjenoj ljubavi, ostajem Vas iskreno i srpski pozdravljajući vaš poštovatelj

U Mostaru 21. jan. 1892.

Aleksa Šantić          




(1) MILAN SAVIĆ, književnik (1845-1930). Pisao veoma mnogo, u stihu i prozi, pripovjetke, putopise, pozorišne igre, recenzije, oglede, feljtone. Prevodio sa njemačkog (Getea), kao i stihove naših pjesnika na njemački (najviše Zmaja). 1895. izabran je za sekretara Matice srpske. Urednik Matice srpske od 1896. do 1911. Objavio više od dvadeset knjiga radova.

(2) KOSOVSKO CVIJEĆE, pjesma A.Šantića, objavljena je u "Javoru" 1892, 3, 36-37.

(3) OGNJANOVIĆ ILIJA ABUKAZEM, književnik. Rođen u Novom Sadu 12. V 1845, umro u Budimpešti 21. VIII 1900. Pisao je satire i humorističke radove. 1862. uređivao je "Đački venac", a još prije toga pisani šaljivi list "Zolju". Od 1864. javlja se kao stalni saradnik "Danice". Poznanstvo sa Zmajem imalo je presudan značaj za njegov književni rad: on je Zmaju bio glavni saradnik i pomagač pri uređivanju "Zmaja", "Žiže", a naročito "Starmalog". 1874. obnovio je Zmajev "Javor" i uređivao ga do 1893.
Ognjanovićevi humoristički i satirični radovi objavljeni su i u zasebnim izdanjima: "Šala i satira" (1880-1883 pet svezaka), "Šala i lakrdija", prva torba (1880), "Vesele pripovetke" (1889); 1878. i 1881. Ognjanović je uredio "Abukazemov šaljivi kalendar".


(4) JAVOR, list za zabavu i nauku. Izlazio tri puta mjesečno pod uredništvom Zmaja Jovana Jovanovića u Novom Sadu od 1862. do 1863. kada se fuzionisao sa "Danicom" Đorđa Popovića. 1874. godine ponovo ga je pokrenuo Ilija Ognjanović Abukazem kao list za zabavu, pouku i književnost. Izlazio je do 1893.

(5) Po svemu sudeći to je pjesma "Majčin govor", koja je objavljena nedugo poslije pisma, u "Javoru" od 9. februara 1892. (broj 6, str. 84)







2.


ALEKSA ŠANTIĆ - MILANU SAVIĆU



     Dragi gospodine!

     Ja sam željno očekivao, kada ću viđeti u "Javoru"(1) štampane moje "Ljubičice"(2) za koje ste mi pisali da ćete ih "skoro" štampati, pa evo to do sad sve jednako stoji. Dakle molim vas puno dragi Gospodine, ako su moje "Ljubičice" dobre, da ih "skoro" i štampate. Kao što vidite ja vas svaki čas sa pitanjima i sa slanjem radova uznemirujem, ali vas molim da me pretrpite. U mojoj blizini na žalost, nema takog jednog izobraženog Srbina; koji bi mi, da rečem, bio "Knjiga živa", t.j. nemam jednog Vas, koji bi mi mogao u mome radu popraviti i svoje savjete dati. Vjerujte, dragi Gospodine, da vam ne "lackam" jer to po prirodi neznam, nego vas čisto po vašoj vrijednosti cijenim i poštujem, pa mi se tako čini da vas ne mogu sa mojijem pitanjima uznemiravati. Ovđe vam opet prilažem dvije pjesme, i molim vas puno, da mi učinite tu ljubav, pa da mi javite pismom što skorim: od poslatih vama pjesama mojih, koje će se štampati(3) i koje su dobre, jer imam pjesama još, pa da se znam za slanje vladati. Zahvaljujući Vam unaprijed svesrdno na ljubavi, ostajem Vas iskreno pozdravljajući, vaš odan poštovatelj

U Mostaru 21. jan. 1892.

Aleksa Šantić          




(1) JAVOR, list za zabavu i nauku. Izlazio tri puta mjesečno pod uredništvom Zmaja Jovana Jovanovića u Novom Sadu od 1862. do 1863. kada se fuzionisao sa "Danicom" Đorđa Popovića. 1874. godine ponovo ga je pokrenuo Ilija Ognjanović Abukazem kao list za zabavu, pouku i književnost. Izlazio je do 1893.

(2) Pjesme pod naslovom "Ljubičice" nisu štampane u "Javoru". Tri pjesme pod naslovom Iz "Ljubičica" objavljene su u "Novoj Zeti" 2/1890, 207-208. 1891. objavljeno je još pet pjesama (1, 9-10) pod istim naslovom takođe u "Novoj Zeti".

(3) U toku 1892. godine Šantić je u "Javoru" objavio petnaest originalnih pjesama i jedan prevod s ruskog.







3.


ALEKSA ŠANTIĆ - MILANU SAVIĆU



     Dragi gospodine!

     Nekijeh dana javio sam Vam, da sam u namjeri od nove godine pokrenuti dječiji list "Hercegovče"(1) te bi Vas tom prilikom molio za vaše saradništvo, i nadah se odgovoru ali ga do sada ne dobih, pa Vas molim, budite tako dobri i javite mi da se znam vladati.
     Ovđe vam prilažem jednu pjesmu, moleći Vas ako je dobra, uvrstite je u "Javor"(2). Očekujući Vaš časni odgovor prijateljski Vas pozdravljam sa osobitim poštovanjem Vaš

Mostar 3/15/II/92

Aleksa           




(1) Dječiji list "Hercegovče" nije pokrenut u Mostaru ni 1892. godine ni kasnije.

(2) JAVOR, list za zabavu i nauku. Izlazio tri puta mjesečno pod uredništvom Zmaja Jovana Jovanovića u Novom Sadu od 1862. do 1863. kada se fuzionisao sa "Danicom" Đorđa Popovića. 1874. godine ponovo ga je pokrenuo Ilija Ognjanović Abukazem kao list za zabavu, pouku i književnost. Izlazio je do 1893.







4.


ALEKSA ŠANTIĆ - MILANU SAVIĆU



     Dragi gospodine!

     Kako sam u namjeri od nove godine, pokrenuti ovde jedan književni dječiji list, koji će nositi naslov "Hercegovče"(1), pa kako za tu stvar, treba valjanog i odabranog materijala, to vas puno kao svoga prijatelja molim, da budete tako dobri, te da mi pošaljete vaših radova, koje bi za "Hercegovče" udešeni bili, a naročito koju dječju glumu, da bi je mogao odma u prvi broj uvrstiti.
     Vi najbolje znate sa kojijem je poteškoćama spojena ta stvar, pa Vas molim da ne zaboravite na ovu moju molbu, jer bez pomoći takije Srba neću moći nikakva uspjeha postići. List će izlaziti svakog mjeseca i to u sveskama sa ilustracijama; a ako imao bude dosta pretplatnika, davaće i honorare.
     Ja Vas ponovo molim, da mi što skorim pošaljete vaših radova, sa kojima će se dičiti "Hercegovče".
     Očekujući Vaš skorašnji odgovor, iskreno Vas pozdravljam

U Mostaru 22. Okt. 1892.

S Poštovanjem          
Aleksa R. Šantić          




(1) Dječiji list "Hercegovče" nije pokrenut u Mostaru ni 1892. godine ni kasnije.







5.


ALEKSA ŠANTIĆ - JOVANU GRČIĆU(1)



     Poštovani gospodine!

     Dragi prijatelju!

     Po Vašem odobrenju, počeo sam skupljati drugu zbirku mojije pjesama(2) i skoro ću biti gotov, a kako kod Vas mojije neštampanije radova prilično ima, koji bi mogli u zbirku ući, to Vas učtivo molim, da budete tako dobri, te da mi što prije pošaljete kako bi mi zbirka pjesama potpunija bila. Ako među tijem pjesmama još koja ima te bi mogla biti za "Stražilovo"(3) molim Vas, ustavite je i štampajte. Kad budem sa zbirkom gotov, poslaću je Vama na pregled, kao što ste mi dozvolili. - Pritom primite sa Vašom časnom familijom najiskrenije pozdravlje od Vašeg odanog

(1894)

Alekse R. Šantića          




(1) JOVAN GRČIĆ (1855-1940) profesor u Novom Sadu, književnik, publicista, prevodilac, leksikograf, urednik književnih časopisa ("Stražilovo", "Javor", "Novo pozorište") i kalendara. Glavni radovi: "Kratka istorija rimske književnosti", "Istorija srpske književnosti" (za gimnazije), "Rečnik nemačko-srpski", "Srpsko-mađarski rečnik", "Rečnik stranih reči". 1925. objavio je četiri knjige pod naslovom "Portreti s pisama", u kojima je niz pisama poznatih srpskih književnika.

(2) Knjiga je izašla pod naslovom "Pjesme" Alekse R. Šantića. Knjiga II. Mostar. Štamparija Vladimira M. Radovića. 1895. Strana 140 (+4).

(3) "Stražilovo", list za zabavu, pouku i književnost. Izlazio je od 1885. do 1894. godine u Novom Sadu. Uređivali su ga Jovan Grčić i Milan Savić. "Stražilovo" je bilo jedan od najčitanijih i najpopularnijih vojvođanskih časopisa.







6.


ALEKSA ŠANTIĆ - JOVANU MEDURIĆU(1)



     Dragi i poštovani prijatelju!

     Iz Vašeg pisma upućenog Svetozaru, vidim da se ljutite što Vam nijesam poslao ništa za "Ženski svijet"(2). Već Vam je i Svetozar(3) pisao, da sam u brizi zbog brata Jefte(4) a i drugi me poslovi sprečavaju da ne mogu da Vam se odužim, ali Vas uvjeravam da ću Vam se odužiti. Dolazim u Novi Sad. Kad? Ne znam, voleo bih da se s Vama tamo nađem. Ja ću iz Novog Sada sa Jeftom u Beč da ga profesor Notnagel dobro pregleda. Po povratku zacijelo ću Vam što poslati.
     Ja i Svetozar Vas najsrdačnije pozdravljamo.

Mostar 14-2-1894.

Vaš prijatelj Aleksa Šantić          




(1) JOVAN MEDURIĆ bio je, prema sopstvenom pisanju, saradnik "Ženskog sveta".

(2) "Ženski svet", poučno-zabavni list srpske Dobrotvorne zadruge Srpkinja u Novom Sadu. Izlazio od 1886. do 1914, a uređivao ga je Arkadije Varađanin. Pored poučnih članaka o prosvjećivanju žena, vaspitanju djece, izvještaja o radu dobrotvornih zadruga u Vojvodini, "Ženski svet" je donosio i brojne knjiŽevne priloge.

(3) SVETOZAR ĆOROVIĆ (1875-1919) književnik. U Mostaru završio osnovnu i trgovačku školu. Književnim radom počeo se baviti rano, sarađujući u časopisima "Golub", "Neven", i "Spomenak". Uređivao je kalendar "Neretljanin" (1894, 1895), a 1896. zajedno sa A. Šantićem pokrenuo književni list "Zoru". 1907. ušao u redakciju političkog lista "Narod". Za vrijeme aneksione krize (1908) izbjegao u Italiju, a po povratku biran za narodnog poslanika u Bosanski sabor. Za vrijeme prvog svjetskog rata zatvaran, zatim interniran u Bihać i u Đer u Mađarskoj. U zatvorima je dobio tuberkulozu i vratio se veoma bolestan, u Mostar 1917. Nedugo poslije oslobođenja je umro. Njegovo književno djelo je obimno: pisao je pjesme, pripovjetke, crtice, drame, romane. Najpoznatija izdanja su:; "Poletarke", 1894; "Iz Hercegovine", 1896; "Iz moje domovine", 1898; "Iz Mostara", 1898; "Crtice" 1901; "Zapisi iz kasabe", 1901; četiri knjige "U časovima odmora" (1903, 1904, 1906, 1910); "Ženidba Pere Karantana", 1905; "Majčina Sultanija", 1906; "Stojan Mutikaša", 1907; "Zulumćar", 1913; "Beleške jednog taoca", 1919; "Među svojima" i dr.

(4) JEFTAN ŠANTIĆ (1875-1896), pjesnik, mlađi brat Alekse Šantića. Gimnaziju je učio u Novom Sadu, gdje je 1892. godine, kao učenik šestog razreda, zapažen prilikom školske svetosavske svečanosti svojom prigodnom pjesmom "Novoj gimnazijskoj zastavi" (o sv. Savi, 1893. na osvećenju joj). Pjesma je čitana na svečanosti i štampana u "Izveštaju o srpskoj velikoj gimnaziji" u Novom Sadu za škol. godinu 1892/1893, str. 63, kao najbolji rad koji je napisan za tu priliku. Prve stihove Jeftan je objavio krajem 1893. u "Bosanskoj vili", a zatim, u toku posljednje dvije godine života, javlja se i u "Brankovom kolu", "Delu" "Braniku" i "Zori". Veći dio njegovih stihova objavljen je poslije njegove smrti u "Zori", "Bosanskoj vili" i nekim drugim časopisima.







7.


ALEKSA ŠANTIĆ - JOVANU MEDURIĆU



     Dragi prijatelju!

     Evo da održim riječ ma i kašnje. Šaljem Vam ovu pjesmicu s molbom, da je uvrstite(1). Nedavno sam se vratio doma. Jefto(2) je ostao u Glajherbergu. Mislim i nadam se, da će mu poći na bolje. Žao mi je što nijeste bili u Novom Sadu kada sam tamo bio, ali sam ja posjetio gospodina Varađanina(3). Čovjek vrlo prijatan. I njemu sam obećao poslati što za "Ženski svijet"(4). Ako odete u Novi Sad pozdravite ga najljubaznije.
     Primite najiskreniji pozdrav

Mostar. 30. juna 1894.

Vaš iskreni Aleksa Šantić          




(1) U toku 1894. Šantić je u "Ženskom svetu" objavio pet pjesama: "Srpska majko uzdamo se u te", 1, 3; "Mojoj seji" 2, 17; "Mladoj srpkinji", 4, 49; "Raj i milje", 6,92; "(Nisi samo srcu mila...)" 7, 111.

(2) JEFTAN ŠANTIĆ (1875-1896), pjesnik, mlađi brat Alekse Šantića. Gimnaziju je učio u Novom Sadu, gdje je 1892. godine, kao učenik šestog razreda, zapažen prilikom školske svetosavske svečanosti svojom prigodnom pjesmom "Novoj gimnazijskoj zastavi" (o sv. Savi, 1893. na osvećenju joj). Pjesma je čitana na svečanosti i štampana u "Izveštaju o srpskoj velikoj gimnaziji" u Novom Sadu za škol. godinu 1892/1893, str. 63, kao najbolji rad koji je napisan za tu priliku. Prve stihove Jeftan je objavio krajem 1893. u "Bosanskoj vili", a zatim, u toku posljednje dvije godine života, javlja se i u "Brankovom kolu", "Delu" "Braniku" i "Zori". Veći dio njegovih stihova objavljen je poslije njegove smrti u "Zori", "Bosanskoj vili" i nekim drugim časopisima.

(3) ARKADIJE VARAĐANIN (1844-1922) pedagog, upravitelj Više devojačke škole u Novom Sadu. Organizovao Srpski učiteljski konvikt, Učiteljsku zadrugu, koja se poslije nazvala "Natošević" (otkupivši štampariju i knjižarnicu braće M. Popović) i zadrugu "Srpkinja Novosadkinja". Uređivao je "Ženski svet" od 1886. do 1914. godine i deset svezaka "Letopisa Matice srpske" (1910-1911). Napisao je veliki broj članaka i studija iz pedagoških nauka i školskog života i rada.

(4) "Ženski svet", poučno-zabavni list srpske Dobrotvorne zadruge Srpkinja u Novom Sadu. Izlazio od 1886. do 1914, a uređivao ga je Arkadije Varađanin. Pored poučnih članaka o prosvjećivanju žena, vaspitanju djece, izvještaja o radu dobrotvornih zadruga u Vojvodini, "Ženski svet" je donosio i brojne književne priloge.







8.


ALEKSA ŠANTIĆ - JOVANU GRČIĆU



     Poštovani gospodine!

     Dragi prijatelju.

     Sve pjesme, koje ste mi po mojoj želji povratili primio sam i velika Vam fala. Ja ću skoro sa zbirkom mojijeh pjesama(1) biti gotov, ali sam izabrao najbolje pjesme a slabe poderao.
     Ovđe Vam prilažem tri pjesme. Jednu "Zaljubljeni anđeo"(2) i prvo sam Vam poslao, pa sam je eto sada preradio; te vas puno molim ako je dobra da je što prije štampate, jer kad sam tamo bio rekli ste mi; da Vam se čini da ste već dali u štampu "Zaljubljeni anđeo"; pa ja držeći da je to tako, kazao sam Svetozaru Ćoroviću(3), da će mi u "Stražilovu"(4) izaći pjesma "Zaljubljeni anđeo", pa sad kad je nebiste štampali, ja bi se blamirao pred njim, što bi mi teško bilo. U isto Vas vrijeme molim, da budete tako dobri, te da mi javite pismom, kako se sada nalazi moj brat Jefto(5) u zdravlju, jer pravo da vam kažem, za nj sam u velikoj sumnji.
     Nadajući se da ćete se što skorim mojoj molbi odazvati, iskreno vas pozdravlja sa vašom cijenjenom porodicom, vaš odani

Mostar 23/3/94.

Aleksa Šantić          




(1) Riječ je o drugoj knjizi Šantićevih stihova.Knjiga je izašla pod naslovom "Pjesme" Alekse R. Šantića. Knjiga II. Mostar. Štamparija Vladimira M. Radovića. 1895. Strana 140 (+4).

(2) Pjesma "Zaljubljeni anđeo" objavljena je u "Stražilovu" 1894, 16, 241.

(3) SVETOZAR ĆOROVIĆ (1875-1919) književnik. U Mostaru završio osnovnu i trgovačku školu. Književnim radom počeo se baviti rano, sarađujući u časopisima "Golub", "Neven", i "Spomenak". Uređivao je kalendar "Neretljanin" (1894, 1895), a 1896. zajedno sa A. Šantićem pokrenuo književni list "Zoru". 1907. ušao u redakciju političkog lista "Narod". Za vrijeme aneksione krize (1908) izbjegao u Italiju, a po povratku biran za narodnog poslanika u Bosanski sabor. Za vrijeme prvog svjetskog rata zatvaran, zatim interniran u Bihać i u Đer u Mađarskoj. U zatvorima je dobio tuberkulozu i vratio se veoma bolestan, u Mostar 1917. Nedugo poslije oslobođenja je umro. Njegovo književno djelo je obimno: pisao je pjesme, pripovjetke, crtice, drame, romane. Najpoznatija izdanja su:; "Poletarke", 1894; "Iz Hercegovine", 1896; "Iz moje domovine", 1898; "Iz Mostara", 1898; "Crtice" 1901; "Zapisi iz kasabe", 1901; četiri knjige "U časovima odmora" (1903, 1904, 1906, 1910); "Ženidba Pere Karantana", 1905; "Majčina Sultanija", 1906; "Stojan Mutikaša", 1907; "Zulumćar", 1913; "Beleške jednog taoca", 1919; "Među svojima" i dr.

(4) "Stražilovo", list za zabavu, pouku i književnost. Izlazio je od 1885. do 1894. godine u Novom Sadu. Uređivali su ga Jovan Grčić i Milan Savić. "Stražilovo" je bilo jedan od najčitanijih i najpopularnijih vojvođanskih časopisa.

(5) JEFTAN ŠANTIĆ (1875-1896), pjesnik, mlađi brat Alekse Šantića. Gimnaziju je učio u Novom Sadu, gdje je 1892. godine, kao učenik šestog razreda, zapažen prilikom školske svetosavske svečanosti svojom prigodnom pjesmom "Novoj gimnazijskoj zastavi" (o sv. Savi, 1893. na osvećenju joj). Pjesma je čitana na svečanosti i štampana u "Izveštaju o srpskoj velikoj gimnaziji" u Novom Sadu za škol. godinu 1892/1893, str. 63, kao najbolji rad koji je napisan za tu priliku. Prve stihove Jeftan je objavio krajem 1893. u "Bosanskoj vili", a zatim, u toku posljednje dvije godine života, javlja se i u "Brankovom kolu", "Delu" "Braniku" i "Zori". Veći dio njegovih stihova objavljen je poslije njegove smrti u "Zori", "Bosanskoj vili" i nekim drugim časopisima.







9.


ALEKSA ŠANTIĆ - JOVANU GRČIĆU



     Dragi gospodine,

     U namjeri sam bio, čim kući stignem da Vam pišem, al eto kako sam domu doš'o, odma sam u postelju legao i razbolio se od žute bolesti, te evo ima 5 dana kako sam se podigao, te se vučem kao prebijena mačka. Doktori mi kažu, da sam strašno stomak pokvario, te ću morati ići u Bosnu da pijem kiseljak.
Priču, o kojoj sam Vam govorio(1), prepisujem i čim budem gotov poslaću Vam je.
Ovde Vam prilažem jednu pjesmicu(2), moleći Vas ako je dobra da je uvrstite.
Izručite iskreni i prijateljski pozdrav Vašoj poštovanoj Gospođi kao i Gospoici, a Vi primite moj najljubazniji i najiskreniji pozdrav.
Vaš ljubeći Vas

Mostar 6/7/94.

Aleksa Šantić          




(1) U toku 1894. godine Šantiću su objavljene dvije pripovjetke u "Stražilovu": "Oče blagoslovi", br.32, str. 498-502 i "Amazonka" crtica iz Hercegovine, br.40. str. 632-634.
Prema pisanju Jovana Grčića ("Portreti s pismima", Zagreb 1925, III, 213) Šantić je tih dana poslao uredniku "Stražilova" priču "Oče blagoslovi". Tek kasnije, pred sami prestanak izlaženja lista, Grčić je "Iščeprkao(...) iz uredničke arhive" priču "Amazonka", koju je dobio lično od pjesnika prilikom njegova boravka u Novom Sadu, a koja je bila napisana još na badnje veče 1893.


(2) Šantić je poslao uredniku "Stražilova" pjesmu "Pod plavim nebom", koja je štampana u broju 29. iste godine (str.449). Ispod pjesme je datum i mjesto: Mostar, 6. jula 1894, dakle isto kao na pismu.







10.


ALEKSA ŠANTIĆ - JOVANU GRČIĆU



     Dragi gospodine,

     Po obećanju šaljem Vam evo moju pripovjetku(1), za koju sam Vam govorio. Molim Vas pročitajte je, i ako bude dobra u "Stražilovu"(2) donesite. Iz početka možda Vam se neće dopasti, ali kad budete dalje čitali, možda ćete naći štogod i lijepo.
Molim Vas, kad pročitate pripovjetku, javite mi na dopisnici jeli dobra ili ne. Primite moje najiskrenije pozdrave sa Vašom poštovanom Gospođom.
Vaš odani poštovatelj

Mostar 9/VII/94.

Aleksa Šantić          




(1) Odnosi se na priču "Oče blagoslovi".

(2) "Stražilovo", list za zabavu, pouku i književnost. Izlazio je od 1885. do 1894. godine u Novom Sadu. Uređivali su ga Jovan Grčić i Milan Savić. "Stražilovo" je bilo jedan od najčitanijih i najpopularnijih vojvođanskih časopisa.







11.


ALEKSA ŠANTIĆ - MILANU SAVIĆU



     Dragi gospodine,

     Vaše prijateljsko pismo primio sam, te Vam iskreno čestitam sekretarstvo(1), i radujem se što ste Vi sa tijem mjestom počašćeni, jer sam uvjeren da će Vašom poznatom marljivošću, naš "Ljetopis"(2) dobiti drugi oblik u svemu, koji će odgovarati našim književnim potrebama. - Po Vašoj želji, evo Vam šaljem jednu pjesmu "Ofelija"(3) pa Vas lijepo molim ako bude vrijedna da u "Ljetopis" uđe, da je predložite za nagradu, a ona će biti upotrebljena na knjižnicu našeg društva "Gusle"(4). Ja bih želio i ubuduće na "Ljetopisu" raditi, te ću čekati Vaš sud o toj pjesmi, pa ako ona bude dobra, latiću se višeg djela. Ja Vas molim dragi Gospodine, da budete dobri i da mi pismom javite za "Ofeliju".
Primite uvjerenje moga odličnog poštovanja

U Mostaru 11. Dec. 1895.

Aleksa Šantić          




(1) Milan Savić je izabran za sekretara Matice srpske 1895. godine.

(2) "Letopis Matice srpske", najstariji književni časopis na Balkanu; pokrenut u Novom Sadu 1825, pod nazivom "Serbska Letopis" (kasnije Letopis Matice Srbske) od 1826. do 1864. izlazio u Pešti, a od tada stalno u Novom Sadu. Prvi urednik bio je Georgije Magarašević. Kasnije su ga uređivali: Jovan Subotić, Jakov Ignjatović, Jovan Đorđević, Antonije Hadžić, Tihomir Ostojić, Vasa Stajić i dr.

(3) Pjesma "Ofelija" nije objavljena u "Letopisu Matice Srpske". Milan Savić je sugerirao Šantiću da je povuče (što potvrđuje pismo Alekse Šantića Milanu Saviću od 18. I 1896), što je ovaj i učinio.

(4) Knjižnica društva "Gusle" u Mostaru osnovana je 1890. Prvi knjižničar bio je Aleksa Šantić. Najveći broj knjiga knjižnici su poklonili članovi "Gusala". Kako su pozorišne predstave postale veoma popularne u Mostaru, knjižnica "Gusala" nabavila je veliki broj dramskih tekstova, vrlo često rukopisnih, i to je bila najčitanija lektira. 1898. knjižnica je imala ukupno 460 štampanih i rukopisnih drama. Najvrijedniji i najobavješteniji knjižničar bio je Jovo Tuta, koji je 1898. sistematski uredio knjižnicu i uveo nov način izdavanja knjiga i kontrole.







12.


ALEKSA ŠANTIĆ - MILANU SAVIĆU



     Dragi gospodine,

     Oprostite mi što Vam do sada na cijenjeno pismo ne odgovorih. U posljednje vrijeme bio sam sasvim okupiran oko pjevačkog društva(1) i Sv. savske besjede(2), te nikako ne mogoh ugrabiti vremena da se odazovem dužnosti. Što se tiče "Ofelije"(3) potpuno usvajam i odobravam Vašu primjedbu, te je i povlačim; možda ću je kasnije popraviti i štampati u "Zori"(4), koju će uređivati Ćorović(5) i ja. I ovom prilikom okušaću sreću, te Vam evo prilažem jedan mali niz pjesama "Spomenici"(6), s tom molbom da ih pročitate i da mi svoj sud o njima pišete. Iz srca bih se radovao kad bih Vas sa njima mogao zadovoljiti. Ja sam ove pjesme napisao jesenas, te evo sad nađoh vremena da ih prepišem. I opet Vas molim, da mi što skorim odgovorite i dostavite rezultat. Pri tom primite prijateljski pozdrav sa odličnim poštovanjem.

U Mostaru 18. Jan. 1896.

Aleksa Šantić          




(1) Srpsko pjevačko društvo "Gusle" osnovano je zvanično pod nazivom "pravoslavno pjevačko društvo". Prva skupina Društva održana je 18. XII 1888. pod predsjedništvom Jove Šole. "Gusle" su imale pozorišnu sekciju, koja je izvodila drame naših i stranih pisaca."Gusle" su učestvovale u svim tadašnjim kulturnim i nacionalnim manifestacijama. Osnovale su i svoju čitaonicu (1891) u kojoj su se mogli naći svi poznatiji srpski i hrvatski listovi i časopisi. Od 1891. "Gusle" organizuju svoja poznata "sijela", na čim su programima bila poučna i literarna predavanja, muzičke tačke i recitacije, a obično su se završavale igrankom. 1892. osnovan je mješoviti hor. Tek 1902. Društvo dobija dozvolu da se može zvati: Srpsko pjevačko društvo "Gusle". U radu "Gusala" učestvovali su svi predstavnici mostarskog književnog i kulturnog života, a među njima i Aleksa Šantić, Jovan Dučić, Svetozar Ćorović, Atanasije Šola.

(2) Glavni inicijator i organizator svetosavskih besjeda u Mostaru bile su "Gusle"."Te svetosavske besede - kaže R. Dimitrijević - koje su imale obeležje nacionalne revije i demonstracije nacionalnih i kulturnih snaga Mostara i Hercegovine, stvorile su i podloge za sva kasnija nacionalno-kulturna zidanja". Prva besjeda održana je u 1887. kada je izveden Subotićev komad "Krst i kruna"; priredba se pretvorila u pravo nacionalno slavlje i odjeknula je širom Hercegovine. Od tada, ova manifestacija postaje tradicija i održava se redovno svake godine. Na programu su se nalazile recitacije, muzičke kompozicije i dramske izvedbe.

(3) "Ofelija nije objavljena ni u "Zori".

(4) "Zora", list za zabavu, pouku i književnost. List je pokrenut u Mostaru 15. aprila 1896. i izlazio, dva puta mjesečno, do kraja decembra 1901. Prva dva godišta uređivali su Aleksa Šantić i Svetozar Ćorović, treće Aleksa Šantić i Jovan Dučić. 1899. godinu uredio je sam Dučić, a 1900. i 1901. Atanasije Šola.

(5) SVETOZAR ĆOROVIĆ (1875-1919) književnik. U Mostaru završio osnovnu i trgovačku školu. Književnim radom počeo se baviti rano, sarađujući u časopisima "Golub", "Neven", i "Spomenak". Uređivao je kalendar "Neretljanin" (1894, 1895), a 1896. zajedno sa A. Šantićem pokrenuo književni list "Zoru". 1907. ušao u redakciju političkog lista "Narod". Za vrijeme aneksione krize (1908) izbjegao u Italiju, a po povratku biran za narodnog poslanika u Bosanski sabor. Za vrijeme prvog svjetskog rata zatvaran, zatim interniran u Bihać i u Đer u Mađarskoj. U zatvorima je dobio tuberkulozu i vratio se veoma bolestan, u Mostar 1917. Nedugo poslije oslobođenja je umro. Njegovo književno djelo je obimno: pisao je pjesme, pripovjetke, crtice, drame, romane. Najpoznatija izdanja su:; "Poletarke", 1894; "Iz Hercegovine", 1896; "Iz moje domovine", 1898; "Iz Mostara", 1898; "Crtice" 1901; "Zapisi iz kasabe", 1901; četiri knjige "U časovima odmora" (1903, 1904, 1906, 1910); "Ženidba Pere Karantana", 1905; "Majčina Sultanija", 1906; "Stojan Mutikaša", 1907; "Zulumćar", 1913; "Beleške jednog taoca", 1919; "Među svojima" i dr.

(6) "Spomenici", ciklus od 12 pjesama, objavljeni su u "Letopisu Matice srpske" 1896, CLXXXVIII (4), 135-140.






ALEKSA ŠANTIĆ - CJELOKUPNA DJELA
www.aleksasantic.com

Copyright © 2001-2005 Denis Böhm